Gospodarstvo


Povijesno gledano, Vir je do izgradnje mosta bio jedan od gospodarski najnerazvijenijih dijelova na prostoru današnje Zadarske županije. Stanovništvo se uglavnom orijentiralo na poljoprivredu i u manjem obimu na ribarstvo. Ratarstvo je bilo razvijeno u dijelovima Vira gdje je to dopuštao kamenjar, a pašnjaci-kamenjari su bili pogodni za uzgoj stoke i to ponajviše ovaca. Uzgajala su se i goveda, koja su primarno upotrebljavana kao radna snaga, a s istim razlogom Virani su, kao i mnogi u Dalmaciji,  uzgajali i magarce.  Stanovništvo se bavilo obradom zemlje i uzgojem stoke uglavnom za vlastite potrebe. Na obradivim površinama sijale su se žitarice i to pšenica, ječam, zob, kukuruz, raž. Značajne su površine bile pod vinovom lozom, a Virani su značajnije uzgajali i krumpir, te različite vrste mahunarki. Nakon izgradnje mosta, a time i poboljšanih mogućnosti opskrbe putem trgovačke mreže, Virani polagano napuštaju uzgoj žitarica, a od tada polagano opada i uzgoj ovaca. Povrtlarstvo je grana poljoprivrede koja je također imala veliko značenje, a i danas se dobrim dijelom održala. Vinova loza je do danas ostala najzastupljenija poljoprivredna kultura. Od ostalih kultura na Viru su se sadile i smokve, te u manjem broju masline. Tek u posljednje vrijeme intenzivira se uzgoj maslina koje se ranije nisu značajnije uzgajale, ponajprije zbog nepovoljnih utjecaja jake bure.
 
Danas se gospodarstvo Vira bazira, ponajprije, na turističkim i uslužnim djelatnostima. Na Viru je 2008. godine poslovalo 67 ugostiteljskih objekata (restorana, konoba, caffe barova itd.) Turističku ponudu popunjavalo je i 7 autokampova. Uz njih je poslovalo još dodatnih 97 objekata u ostalim uslužnim djelatnostima. U istom razdoblju na Viru je poslovalo 67 trgovina različitih veličina. Treba navesti i niz malih obrta i poduzeća u građevinskoj djelatnosti.
Turističke djelatnosti na Viru, prije izgradnje mosta, gotovo i nije bilo. Današnji turistički razvoj Vir uvelike duguje upravo tom povezivanju s kopnom. U prvim godinama poslije izgradnje mosta na Viru su se počele graditi vikend kuće, čija gradnja se intenzivira u osamdesetima i devedesetim godinama prošlog stoljeća. Gradnja brojnih vikend kuća, po kojima je Vir i postao poznat u široj javnosti, odredila je budući tijek gospodarskog razvitka. Turizam je najistaknutija grana gospodarstva na Viru. Osim što je Vir jako središte rezidencijalnog turizma sa nešto manje od 7000 kuća za odmor, na otoku su izgrađeni i brojni apartmani. S obzirom na to da na otoku nema većih turističkih objekata poput hotela, ponuda se bazira na iznajmljivanju soba, apartmana i obiteljskih pansiona.

U pogledu gospodarskog razvoja Vira potrebno je spomenuti i gospodarske zone koje su određene novim prostornim planom. Ovim planom određene su zone ugostiteljsko-turističke namjene i zone gospodarske namjene. Zone gospodarske namjene predstavljaju građevinsko područje za izgradnju i razvoj proizvodnih i prerađivačkih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladišnih prostora, te ostalih sličnih djelatnosti.
Gospodarska budućnost Vira uvelike je određena jakim, ali kontroliranim, razvitkom turističke djelatnosti, a time i popratnih uslužnih djelatnosti, uz razvitak malih gospodarskih pogona i obrtničke djelatnosti.

 


 

zakrpaj  vir naslovna8   prijava odbacenog otpada  vir naslovna8  bibliobus  vir naslovna8  kamere



GRADOVI PRIJATELJI
garesnica novo.fw oslavany novo.fw dombovar novo.fw


POVEZNICE
LINKOVI12 LINKOVI13 LINKOVI14 LINKOVI15 vise poveznica bw


tz vir novo virski list novo vir turiza novo.fw info novo1