×

Napomena

There was a problem rendering your image gallery. Please make sure that the folder you are using in the Simple Image Gallery Pro plugin tags exists and contains valid image files. The plugin could not locate the folder: media/k2/galleries/389

Predstavljeno arheološko istraživanje u Smratinama

Stavljanjem potpisa na Ugovor o izradi znanstvene monografije otoka Vira nastavljena je od ranije započeta suradnja Općine Vir i Sveučilišta u Zadru. U ime Općine Vir, Sveučilišta u Zadru i Arheološkog muzeja Zadar Ugovor su potpisali virski načelnik Kristijan Kapović, rektor Ante Uglešić i ravnatelj Smiljan Gluščević , a njime su definirani odnosi i financiranje izrade znanstvene monografije u kojoj će se na oko tisuću stranica ispisati cjelokupna povijest otoka Vira i njegova materijalna kulturna baština. Na izradi monografije radit će više od 30 znanstvenika iz različitih područja, pa je pretpostavka kako će biti gotova za oko godinu i pol do dvije godine.
 
„Vjerujem kako ćemo i samim stanovnicima Vira otkriti mnogo toga što ne znaju o svom otoku“, kazao je rektor Uglešić izrazivši još zadovoljstvo dobrim primjerom suradnje Sveučilišta i virske lokalne samouprave, a izdavački projekt ukratko je predstavio prorektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić. Ovom su prilikom prvi put javno predstavljeni i rezultati dosadašnjih sustavnih arheoloških istraživanja na otoku Viru, odnosno na lokalitetu Smratine koji je zadarskim arheolozima ponudio prvorazredno arheološko iznenađenje, za što je uz financijsku podršku Općine Vir dobivena i potpora Ministarstva kulture.

„Nemamo u Hrvatskoj primjer kakav smo pronašli na Viru: dvije crkve u jednoj i niz grobnih humaka s ljudskim ostacima“, kazao je voditelj arheoloških istraživanja na Viru dr. sc. Tomislav Fabijanić. Profesor Fabijanić s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru preliminarno je datirao mlađu crkvu na romaničko razdoblje u 11. i 12. stoljeće, dok je stariji ostatak crkve – unutar kojega se nalazi manja crkva – vezan uz ranokršćansko razdoblje, odnosno 6. stoljeće. Posebnost ovog arheološkog nalaza jest i potpis klesara Marcelinusa, što je prema riječima prof. Uglešića i prof. Fabijanića jedinstveni slučaj za srednjovjekovne nalaze, a među sitnijim arheološkim nalazima pronađeni su i ostaci novčića iz doba ugarskog i hrvatsko-dalmatinskog kralja Kolomana (12. stoljeće) te cara Justinijana I. Velikog (6. stoljeće).

„Nalaz crkve u crkvi dokaz je kontinuiranog življenja na Viru, a sudeći po toponimima bit će još prostora za arheološka istraživanja. Za otok Vir posebno je vrijedna činjenica ovih nalazišta jer predstavlja mogućnost stvaranja dodatnih vrijednosti kulturnog turizma koji obogaćuje ukupni virski turistički proizvod“, dodao je načelnik Kapović apostrofirajući znanstvenu, kulturnu i posrednu turističku važnost virskog nalazišta.  

Lokalitet Smratine nije jedini interes arheološke zajednice prema otoku Viru, jer se istodobno na Viriću istražuje i ostatak ilirskog groba. „Sve to svjedoči kako Vir ima bogatu i neotkrivenu povijest“ – poantirao je virski arheolog i kustos Muzeja ninskih starina Mate Radović.

Istraživanja na otoku mali su ali značajni korak da se Vir, kao dio ninskog Agera prebogatog arheološkim nalazima, obogati novim nalazima te da se otkrije njegov izgled u antici. U tom kontekstu istaknuta je dragocjenost buduće virske arheološke zbirke, o čemu je govorio ravnatelj Arheološkog muzeja Zadar Smiljan Gluščević:
„Bolje je imati lokalnu zbirku nego nalaze čuvati na dislociranim depoima muzeja. Vir je bio terra incognita za arheologiju, a sada se pokazalo kako na otoku vrijedi istraživati. Uvjeren sam kako će uspješna biti i podmorska istraživanja koja nam tek slijede“, najavio je Gluščević nove arheološke aktivnosti prema Viru u rujnu i listopadu.

Sama istraživanja otkrila su postojanje ostataka dvaju crkvenih objekata. Stariji objekt je jednobrodan, longitudinalnog tlocrta s apsidom koja je izvana poligonalna, a iznutra polukružna. S obzirom na osobine arhitekture ovaj objekt, kakao je već kazano, potječe iz ranokršćanskog razdoblja, dok je mlađa crkva inkorporirana unutar gabarita starije crkve. Longitudinalnog je oblika, s polukružnom apsidom. Dužina crkve iznosi 7,15 metara s apsidom, a širina 4,60 metara. Prilikom gradnje mlađe crkve, zasada datirane u romaničko razdoblje, kao spoliji su korišteni ulomci ranokršćanske kamene plastike.
 

Galerija slika

{gallery}389{/gallery}

 


 

zakrpaj  vir naslovna8   prijava odbacenog otpada  vir naslovna8      kamere



GRADOVI PRIJATELJI
garesnica novo.fw oslavany novo.fw dombovar novo.fw


POVEZNICE
LINKOVI12 LINKOVI13 LINKOVI14 LINKOVI15 vise poveznica bw


tz vir novo virski list novo vir turiza novo info novo1

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA